Suvremeni svijet je u posljednjih nekoliko desetljeća zabilježio ogroman znanstveni napredak. Tehnologija je postala važan dio života većine ljudi u zapadnom svijetu i logično se pretpostavlja da će se tim tempom i nastaviti. Zato ovdje predstavljamo TOP 5 tehnologija koje će promijeniti svijet.
Stalna inovacija i otkrivanje novih postupaka događa se u gotovo svim sektorima koji vam mogu pasti na pamet. I bez obzira radi li se o inovacijama koje su poboljšale osobne ili radne aspekte života, ili onima koje potencijalno mogu spasiti živote ili pomoći poboljšavanju zraka, svakako se usredotočite na pojmove opisane kasnije u ovom članku.
TOP 5 tehnologija koje će promijeniti svijet – Vodik
Najjednostavniji kemijski element ima potencijal značajno pomoći svijetu na njegovom putu smanjenja emisije ugljika. Zato se često naziva “gorivom budućnosti”. Naime, izgaranjem vodika ne nastaje nikakav ugljični dioksid. Vjerojatno se u medijima najčešće govori o njegovoj upotrebi za vozila, bilo kamione ili automobile. U usporedbi s električnim automobilima, automobili na vodik imaju veći domet i brže točenje goriva. Najveći problem u njegovoj upotrebi je veća veličina rezervoara u putničkim vozilima, što smanjuje efektivnu veličinu prtljažnika, te ukupni zasad nedostatak infrastrukture. Stoga mnogi ekonomski giganti, uključujući i Europsku uniju, planiraju financijski podržati izgradnju punionica za vozila na vodik i električne automobile.
Vodik se može također koristiti kao gorivo za domaćinstvo. Vrlo je vjerojatno da će naći daljnju primjenu i u teškoj industriji i proizvodnji metala. Posebno se govori o korištenju vodikovih tehnologija u industriji čelika, budući da ona trenutno proizvodi znatnu količinu ugljičnog dioksida koristeći fosilna goriva. Postoje i projekti za proizvodnju zrakoplova na vodik. Oni bi s vremenom idealno mogli zamijeniti postojeće u zračnom prijevozu putnika.
Je ale třeba si uvědomit, že vodík automaticky neznamená ekologickou přívětivost. V přírodě se totiž vyskytuje pouze ve sloučeninách a pro jeho izolaci je tedy logicky potřeba energie. Međutim, treba napomenuti da vodik ne znači automatski ekološku prihvatljivost. U prirodi se javlja samo u spojevima i stoga je logično za njegovu izolaciju potrebna energija. Stoga je uveden termina zeleni vodik, koji označava da su u njegovoj proizvodnji korišteni samo obnovljivi izvori energie. Upravo korištenje zelenog vodika vjerojatno će se značajno povećati u nadolazećim godinama, ali čak i ovdje postoje neke kontroverze. Protivnici uglavnom argumentiraju energetskom zahtjevnošću koja je potrebna za izolaciju vodika. Prema njima, obnovljivi izvori neće moći proizvesti toliko energije u slučaju masovnog širenja vodikovih tehnologija. Na ovaj ili onaj način, međutim, zasigurno se može pretpostaviti da ćemo zbog nepostojećih emisija izgaranja sve češće biti svjedoci korištenja vodika.
Metaverzum
Povezivanje stvarnog i virtualnog svijeta kao iz carstva fantazije ljubitelja znanstvene fantastike. Tako bismo vjerojatno mogli opisati Metaverzum, projekt koji ima potencijal promijeniti cjelokupno moderno društvo. Mnogi ljudi se slažu sa tendencijama pripisivanja Metaverzuma Meti (koja se donedavno zvala Facebook), no istina je upravo suprotna. Naprotiv, njen osnivač Mark Zuckerberg preimenovao je Facebook u sadašnje ime, smatrajući da budućnost ne može bez Metaverzuma.
Najveća razlika u odnosu na trenutni 2D Internet je ta što ćete se u Metaverzumu moći kretati u trodimenzionalnom prostoru uz pomoć naočala za virtualnu stvarnost. U praksi to može izgledati ovako – stavite naočale, unutar Metaverzuma vaš stvoreni lik se teleportira u virtualnu trgovinu, gdje, na primjer, isprobate jaknu ili vidite kako bi se određeni komad namještaja uklopio u vaš dnevni boravak. Zatim naručite robu, platite je i nakon nekoliko dana bit će vam dovezena kući. Alternativno, također će biti moguće kupiti odjeću za vaš stvoreni lik koja neće postojati materijalno i bit će nosiva samo u Metaverzumu, slično takozvanim “skinovima” u nekim online računalnim igrama.
Također ćete moći raditi od kuće, ali još uvijek, zahvaljujući Metaverzumu, moći ćete vidjeti svoje kolege i komunicirati s njima kao da ste u klasičnom uredu. O važnosti ovog projekta za budućnost jasno govori činjenica da mnoge globalne korporacije u njega ulažu mnogo novca. Prema nekim stručnjacima, Metaverzum, koji će podsjećati na ono što je ovdje opisano, mogli bismo vidjeti za pet do deset godina.
TOP 5 tehnologija koje će promijeniti svijet – 3D ispis
Iako se u početku 3D ispis činio više kao ne baš praktičan primjer za što je čovječanstvo sposobno, posljednjih godina se razmišlja i o njegovoj učinkovitoj upotrebi. Tehnološki napredak i smanjenje troškova trenutno omogućuju trodimenzionalni tisak za proizvodnju širokog spektra proizvoda.
To uključuje, na primjer, odjeću i potrepštine općenito. Mogu se „printati“ odjeća, naočale, cipele, skoro sve što vam padne na pamet. No, daleko važnije za društvo je svakako korištenje 3D ispisa u medicinske svrhe. Može se koristiti u provedbi terapije matičnim stanicama. One mogu, jednostavno rečeno, stvoriti nove stanice u tijelu i tako popraviti oštećenja unutar tijela. Nadalje, 3D ispisi nude neiscrpan broj varijanti u proizvodnji medicinskog materijala. Na kraju, postoji i mogućnost 3D ispisa kostiju izrađenih od posebnog materijala. Vrlo je blizu izvornoj kosti. Prema znanstvenicima, zamjenska kost bi tada trebala raditi jednako pouzdano kao ona zamijenjena prije nesreće.
Genska terapija
Kad smo već u prethodnom odlomku spomenuli zdravlje, bio bi gotovo grijeh izostaviti gensku terapiju. To je rezultat značajnog napretka medicine i daje nadu za izlječenje nekih genetskih bolesti. Do sada su se liječili samo postupcima za uklanjanje simptoma, ali nije bilo načina da se riješi sama priroda bolesti. Čak i kad bi liječnici znali koji specifični gen uzrokuje bolest.
Kao takva, genska terapija znači uvođenje određenih genetskih informacija u stanice. Trenutno obećava mnogo za svijet medicine u budućnosti. Postoji mogućnost da će se moći izliječiti genetske bolesti i bolesti raka. Čak i one za koje moderna medicina nema odgovor ili samo liječi njihove simptome, a ne bolest kao takvu. Takve bolesti uključuju, na primjer, ne samo rak, već i dijabetes, cističnu fibrozu, razne bolesti srca i također dva velika strašila starosti, Parkinsonovu i Alzheimerovu bolest.
Trenutačno je genska terapija tek u povojima, tako da njezina učinkovitost nije 100%. Osim toga, zahtijeva znatnu količinu financija i naprednu tehnologiju. Često se postavlja i pitanje etike u vezi s modifikacijom ljudskih gena. Neki vide gensku terapiju za liječenje ozbiljnih bolesti kao prvi korak na putu masovne modifikacije ljudskih gena. Kao primjer posljednjeg navodi se da će roditelji moći platiti kako bi modificirali nerođeno dijete kako bi ono bilo sportsko ili akademski sposobno.
TOP 5 tehnologija koje će promijeniti svijet – Industrija 4.0
Ovaj izraz, koji se u povijesti često naziva Četvrta industrijska revolucija, odnosi se na razvoj, a ne na izravni državni udar. Iako će prema nekim podacima povećati produktivnost rada za gotovo trećinu, sa sobom nosi i određene poteškoće.
Cijela Industrija 4.0 sastoji se od povezivanja svih korištenih uređaja putem interneta i uspostavljanja tokova podataka kako unutar jedne tvrtke tako i između više tvrtki. Svim strojevima će se moći daljinski upravljati centralno i moći će međusobno komunicirati. Druga ključna točka je sve veća automatizacija rada. Ukratko, cijela Industrija 4.0 vođena je motom: „Posao koji mogu obavljati strojevi trebaju obavljati strojevi“. Iako će to zasigurno učiniti učinkovitije korištenje resursa i povećati proizvodni kapacitet, također će mnoge radnike učiniti viškom . Prema nekim procjenama, do 40% ljudi morat će proći tečajeve prekvalifikacije kako bi zauzeli novostvorena mjesta i zamijenili svoje bivše, zauzete strojevima.
Općenito, međutim, Industrija 4.0 bi trebala imati pozitivan utjecaj na zapošljavanje, jer se procjenjuje da će biti otvoreno više radnih mjesta od onih koje će zamijeniti roboti ili automati. Također se pretpostavlja da bi zbog navedenog rasta produktivnosti bilo moguće smanjenje radnog vremena. Točnije, govori se o šest sati umjesto sadašnjih osam.
